Ne dopustite da vam znaÄaj mnogih biblijskih podataka izmakne iz vida. Ovo su prvenstveno istorijski dokumenti retko kvalitetnog nivoa pouzdanosti u oblasti drevne istorije, koje su napisali oÄevici (na primer 2. Petrova 1:16) ili su vrlo zavisni od njih (Luka 1:1-4). Uzmite u obzir njihovu pristrasnost. Bili su apsolutno ubeÄ‘eni u greÅ¡nost svakog Äoveka (1. Jovanova 1:8,10; Rimljanima 3:9,10,23). Ovo je bilo osnovno verovanje ne samo prvih hrišćana, već jevrejske religije kojoj su bili izloženi skoro od samog roÄ‘enja (1. Carevima 8:46; Jov 15:14; Psalmi 130:3; 143:2; Propovednik 7:20; Isaija 53:6; Jeremija 17:9). Uprkos tome, doÅ¡li su do zapanjujućeg zakljuÄka da je Isus bio bezgreÅ¡an.
Generalno – Na osnovu stvari koje su bile dobro poznate nehrišćanima, Petar je pouzdano mogao da govori o Isusovim dobrim delima (Dela apostolska 10:36-38).
Jedina njihova optužba koja je opstala bila je ta da je on imao tvrdnje koje nijedan normalan Äovek ne može da iznese.
Pilat – Jovan 19:4-14; Matej 27: 23-24
Jovan Krstitelj – Matej 3:13-17
Nemojte ovo ignorisati. Što su ljudi pobožniji, to su svesniji svoje grešnosti. (Efescima 3:8; 1. Timoteju 1:15) Isus je istaknuti izuzetak od ovog pravila. ‘Koji me od vas kori za greh?’ izazvao je neprijateljsku gomilu. (Jovan 8:46)
Povremeno se sledeći razlozi navode kao dokaz da je Isus zgrešio:
ZakljuÄak:
Isusovi religijski protivnici
Pilatova žena – Matej 27:19
Isusov izdajnik – Matej 27:4
Isusov egzekutor – Matej 27:54; Luka 23:47
Lopov koji je bio razapet pored Isusa – Luka 23:41
Demon – Marko 1:23-24
Ljudi koji su dobro poznavali Isusa:
Apostol Jovan – Jovan 1:14; 1. Jovanova 2:29; 3:5
Petar – Luka 5:8; Dela apostolska 3:14; 1. Petrova 1:19; 2:22; 3:18
Rani hrišćanski svedoci – Jevrejima 4.15; 7:26; 9:14 2. Korinćanima 5:21
Isusova sopstvena majka i njegova braća verovali su u njega – Dela apostolska 1:14; Galatima 1:19
Isusovo sopstveno svedoÄanstvo – Jovan 5:30,36; 7:18; 8:29; 10:32,38; 14:11, 30-31;
15:24
Anđeo
– Luka 1:35
Predskazan prorocima Starog zaveta – Isaija 53:9,11; Jeremija 23:5; Zaharija 9:9
Primedbe
Isus proklinje smokvu – Da je Isus proklinjao zbog drveta, imali bismo razlog da sumnjamo u njegov karakter. MeÄ‘utim, reÄ â€˜prokleo (ili psovao)’ oÄigledno nije upotrebljena u tom kontekstu, jer je sve Å¡to je rekao bilo, ‘Neka nikada na tebi viÅ¡e ne bude ploda.’ (Matej 21:19)
Isusova ljutnja na menjaÄe novca – prva reakcija uÄenika mnogo toga otkriva. Isusov Äin podsetio ih je na relevantan biblijski stih, i na dogaÄ‘aj su gledali kao na dokaz Isusove pobožnosti – da ga dotiÄu stvari koje dotiÄu Boga. (Jovan 2:15-17; Psalmi 69:9). Od poÄetka do kraja, Biblija je ispunjena primerima Božije ljutnje (na primer 2. Mojsijeva 15:7; 5. Mojsijeva 9:7-8; Jezekilj 7:19; Rimljanima 2:5; Otkrivenje 16:1). Hrišćani oduvek prave razliku izmeÄ‘u pravedne i sebiÄne ljutnje. NiÅ¡ta u vezi sa Isusovom reakcijom nije bilo impulsivno. Iskazao je apsolutnu samokontrolu. OtiÅ¡ao je u hram, pogledao oko sebe, i izaÅ¡ao jer je bilo kasno. Sledećeg dana je isterao radnike u hramu. (Marko 11:11,15) Da razmotrite da li je bilo ikakve sebiÄne ljutnje u Isusu, analizirajte njegov odgovor na okrutno i nepravedno muÄenje koje je podneo. ‘Oprosti im,’ vapio je.
Isus je omalovažio svoju majku obrativÅ¡i joj se sa ‘ženo’ – Većina modernih prevoda Biblije koristi izraze poput ‘draga damo’ ali Äak i ovako neÅ¡to deluje povrÅ¡no. Neki prevodi ni ne pokuÅ¡avaju da ponude adekvatan prevod. Zapravo, u engleskom ne postoji reÄ ekvivalentna originalnoj. ‘Izraz privrženosti i poÅ¡tovanja’ jedan je od opisa te reÄi. Potrebno je da uzmemo u obzir samo deo konteksta da bismo uvideli taÄnost ovog opisa. Isus je upotrebio ovaj izraz u najosetljivijem momentu. Umirao je u agoniji na krstu. Njegova majka slomljenog srca, verovatno udovica, koja će uskoro izgubiti sina, posmatrala je, i Isus je obavljao poslednje pripreme da njegov najbrižniji uÄenik brine o njoj do kraja njenog života. (Jovan 19:26-27)